Autohtone sorte

Žilavka

O podrijetlu imena Žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom imenu koje simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da hoće reći nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom Hercegovine.
Od kultivira Žilavka proizvode se kvalitetna, a s probranih položaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do 15 % Krkošije i Bene, također autohtonih kultivira (sorata) Hercegovine.
Vino Žilavka svatko ponaosob doživljava na svoj način. Ono privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i osebujnošću, specifičnim mirisom, zaobljenošću, snagom karakterističnom za južna vina. Žilavka nosi pečat Hercegovine.
Divna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i kiselina, bogat ekstrakt – izdvajaju Žilavku iznad drugih vina. Žilavka je jako vino s 12 – 14 vol. % alkohola, 5 - 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l. Svoju pravu punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji.

Hercegovci je piju uz janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim uz jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe, uz sir iz „mišine“ (mijeha) i pršut. Posluživati je obvezno rashlađenu na temperaturi 10-12 ºC .

Blatina

Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što su Allicante bouschet (Kambuša), Merlot i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine. Zbog kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, pa je nazivaju „praznobačvom“ Blatina je kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa uz dodatak do 15 % sorti oprašivača.
To je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13.5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim bačvama, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti.
Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta. Pije se polako, čisto, temperirano 18-20 ºC iz lijepo oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare.

Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovačka ljetna žega.