Povijest Hercegovine

Prostor Hercegovine naseljen je još u prapovijesnom razdoblju. O tome svjedoče ostaci kamenih i metalnih predmeta. U 13. stoljeću prije Krista naselila se skupina Ilirskih plemena (Daorsi, Ardijejci,…). Rimljani će ih poraziti i njihovu zemlju organizirati u rimsku pokrajinu Ilirik.

Povijest Hercegovine

Prostor Hercegovine naseljen je još u prapovijesnom razdoblju. O tome svjedoče ostaci kamenih i metalnih predmeta. U 13. stoljeću prije Krista naselila se skupina Ilirskih plemena (Daorsi, Ardijejci,…). Rimljani će ih poraziti i njihovu zemlju organizirati u rimsku pokrajinu Ilirik. Nakon podjele rimskog carstva 395. godine, na zapadno i istočno, Hercegovina je pripala zapadnom dijelu carstva. Hrvati su naselili današnju Hercegovinu i Bosnu u 7. stoljeću. Sredinom 10. stoljeća bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje Bosnu i Hum – Zahumlje (današnja Hercegovina) kao dvije male oblasti. Od sredine 12. stoljeća Hercegovina i Bosna imaju svoje vladare s titulom bana. Godine 1377. Bosna i Hercegovina je postala kraljevstvo, a ban Tvrtko njezinim prvim kraljem. Nakon njegove smrti 1391. godine, Bosnu i Hercegovinu je zahvatio proces osamostaljivanja najistaknutijih velikaša (odvajanje Hercegovine od Bosne). Tako Bosnom vlada Hrvoje Vukčić Hrvatinić, a Hercegovinom njegov sinovac Stjepan Vukčić Kosača koji uzima naslov hercega a svoj posjed naziva Hercegovinom 1448. sa sjedištem u Blagaju. Ta podijeljenost olakšala je Turcima Osmanlijama da okupiraju Bosnu i Hercegovinu. Turci su konačno zauzeli Bosnu 1463., a Hercegovinu 1482. godine. Uspostavom turske vlasti otpočinje proces islamizacije (prelazak kršćana na Islam). Prihvaćanje Islama donosilo je povlastice (manji porez, veća sigurnost, napredovanje u službi i sl.). Od kulturnih spomenika iz srednjeg vijeka najznačajniji su stećci – nadgrobni kameni spomenici. Od stotine lokaliteta, najznačajniji je onaj na Radimlji kod Stoca. Od pisama najviše se koristila glagoljica i bosančica. Najstariji spomenik pisan bosančicom je Humačka ploča koja se čuva u muzeju franjevačkog samostana na Humcu kod Ljubuškog, a potječe iz 12. stoljeća. Za vrije Turske vlasti u BiH je porušeno 550 crkava i 51 samostan. Ovaj podatak dovoljno svjedoči o teškom položaju kršćana u to vrijeme. Slabljenjem osmanlijskog carstva tijekom 17. i 18. stoljeća, Hercegovinu potresaju nemiri praćeni bunama i ustancima kršćanske raje da se oslobode turske vlasti. Na berlinskom kongresu 1878., Austrougarska monarhija je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala (pripojila). Pod Austrougarskom upravom, Hercegovina se osuvremenjuje i povezuje sa zapadnom Europom. Potpuno je ovisna o bečkom dvoru sve do raspada Monarhije 1918. godine. Nakon završetka I. Svjetskog rata Hercegovina ulazi u sastav kraljevine Jugoslavije pod dinastijom Karađorđevića. Od 1939. do 1941. ulazi u sastav banovine Hrvatske a od 1941. do 1945. biva pod vlašću nezavisne države Hrvatske. Komunisti na čelu sa Josipom Brozom Titom, 29. studenog 1943. godine u Jajcu stvaraju SFRJ (druga Jugoslavija) i Bosna i Hercegovina je pod njezinom vlašću sve do 1990. godine kada se ona raspala. Raspadom Jugoslavije, bivše republike postale su samostalne i suverene države. Devedesetih godina prošloga stoljeća Hercegovina je prošla kroz teško ratno razdoblje koje je ostavilo dubok trag na ljudima i gospodarskom stanju. Zbog svog položaja, mediteranske klime, danas je Hercegovina turistička destinacija i svoj razvoj zasniva upravo na turizmu. Mostar je administrativno, političko, kulturno i gospodarstveno središte regije. Turizam i poljoprivreda, posebno vinarstvo i vinogradarstvo, su grane gospodarstva na kojima će Hercegovina u budućnosti dobrim dijelom zasnivati ekonomski razvoj. Zbog svoje duge i burne povijesti, kulturno povijesno naslijeđe Hercegovine je veliko i prožeto raznim kulturama što Hercegovinu čini jedinstvenom i zanimljivom.