EU supports BiH tourism

EU

Realizator projekta

TZHNZ

Servisne informacije

Kontakt
Linkovi
Tražilica
Newsletter

Mailing lista

Budite u tijeku s našim besplatnim Newsletterom!






Iz hercegovačke kuhinje

OOPS. Your Flash player is missing or outdated.Click here to update your player so you can see this content.
Početna arrow Prateće sorte žilavke
Prateće sorte žilavke Ispis E-mail


Prateće sorte Žilavke

 

 

Bena
Bena je bijela vinska sorta grožđa. Normalne je i redovite oplodnje. Sazrijeva u prvoj polovini rujna i prosječna masa grozda je oko 130 grama. Ovo je sorta za toplije krajeve i veoma je otporna na plamenjaču i pepelnicu – bolesti vinove loze. Uz kratku rezidbu daje dobar urod. Može uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim položajima jer je veoma izdržljiva. Mošt Bene sadrži 16 – 22 % šećera i 4, 9 do 7, 8 promila ukupnih kiselina. Vino od čiste Bene osrednje je kvalitete jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke. Bena slast krkošije i žilavke, ali zbog većeg sadržaja kiselina dobar je dodatak vinu Žilavka – u manjem postotku. Može se koristiti za jelo u svježem obliku.

 

 

Krkošija
 Sazrijeva u trećoj epohi kao i Žilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave anomalija u građi cvijeta. Težina grozda varira od 100 do 200 g. Odgovara joj kratka rezidba te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima Brotnja, Dubrava i oko Ljubuškog. Slabije podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim zemljištima daje grožđe dobre kvalitete s dobrim sadržajem šećera i kiselina tako da se može reći da je ova sorta izdašna u količini šećera čiji se postotak sličan kao i kod žilavke, s tim da su kiseline nešto veće. Daje vino zelenkasto žute boje s dobrim ekstraktom, bez arome i nijansom trpkosti. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali miješanjem u pogodnom omjeru sa žilavkom može se postići dobra i kvalitetna mješavina. To je njezina najveća vrijednost.

 

 

Smederevka


ImageSmedervka je bijela vinska sorta koja je dobila ime po Smederevu u Srbiji. U Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. Zbog niske alkoholnosti (10 do 11 %), kiselkasta okusa te svoje slamnato žute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima tržište obiluje.

 

 

 

 

 

 

Chardonnay


ImageChardonnay je vinska sorta bijelog grožđa. Uža joj je domovina pokrajina Champagne i Burgundija. Otporna je na sivu plijesan. Zbog svoje stalne rodnosti i zbog kakvoće vina dobivenog preradom njenog grožđa, proširila se manje-više po svim kontinentima. Zbog snažna rasta odgovara joj dugi rez. Bobice su joj ugodno kisele i pune soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vinificirane. Vina chardonnay su izvrsna osnova za proizvodnju pjenušca.


 
« Prethodna   Sljedeća »

Agencije - vinske ture

Fortuna velika tura

Bilteni -Brošure

Vinska cesta brošura

Jeste li znali ?



 Dubrovački vinogradi u Hercegovini često se spominju tijekom XIII. stoljeća. Stećci, građeni od XII. Stoljeća, često za motive imaju grožđe i vinovu lozu što jasno govori o mjestu ove kulture u životu ondašnjih žitelja Hercegovine.
 

Ankete

Posjetio bih Vinsku cestu ....
 

Enjoy Life Bosnia and Herzegovina